KUP Hrvatske Seniori / 12.12.2021 Split / 5.KOLO /
(10:00H)
PRIMORJE EB – MORNAR BS 11:12
(4:4), (1:3), (1:2), (5:3)
Strijelci (Mornar): R.Akrap (1), Vrdoljak (6), Majić (1), D.Akrap (1), Bušelić (3).
🔹 Sinoćnjim porazom od Mladosti, vrata finala Kupa ostala su nam zaključana. Samim tim, današnja utakmica nije imala nikakav rezultatski značaj, osim možda samog prestiža i (ili) popravka samopouzdanja. Na naše zadovoljstvo, popravak samopouzdanja nakon današnje utakmice je pripao nama. Nakon jučerašnje utakmice za koju smo napisali da nam je “falilo špirita”, danas je situacija bila potpuno drugačija. Prvi period igre rezultatski jako dramatičan, izmjenjivala su se vodstva s obje strane; Poveli smo mi, pa protivnik izjednačio, pa poveo – da bi prvi čin drame bio okončan s 4:4.
Drugi period susreta .. i dalje je tvrdo, borbeno – zgoditak s naše strane tek polovicom perioda. Još jedan zaredom s naše strane i eto nas u vodstvu od dva razlike. Riječani baš kao da su “za dišpet” htjeli pobjedu, i umjesto da se mirno predaju – oni čak postižu zgoditak. Kako smo vidjeli da ništa od predaje upornih riječana, shvatili smo da se sami trebamo pobrinuti za pobjedu. Od početka je to valjda znao danas ekstra raspoloženi ( pri tom ne mislimo da je uveseljavao ekipu šalama, nego je bio raspoložen za zgoditke!) Marin Vrdoljak koji je povisio prednost na 3 razlike.
Kako smo mi u Mornara već podosta naviknuti na dramu i stres, nismo ni trepnuli kad je Primorje došlo na korak do izjednačenja (9:10) polovicom 4/4. Neke druge momčadi bi se možda pogubile od tolikog stresa, ali za nas je to ništa – najnormalnija stvar. Potpuno smireni (sjećate se da smo naviknuti na stres!) kao da vodimo 7-8 razlike, postižemo još dva gola u nizu za 9:12. To je bilo dovoljno da Primorje da se preda i … kako da ne! Ni slova P od predaje, daju gol malo više od minutu do kraja, za 10:12. Mi nenaviknuti na opuštajuće završetke, a Primorje baš “zapelo” za gol – i 5 sekundi prije kraja su ga i postigli. Kako je taj gol označio kraj utakmice za konačnih 11:12, istovremeno smo bili i sretni i tužni. Sretni zbog pobjede a tužni jer više nije ostalo vremena za produženje našeg prirodnog okruženja – stresa!
S ovom utakmicom završio je turnir Kupa Hrvatske u Splitu. Mi se opraštamo od finala, ali smo se bar oprostili dostojno; borbeno, motivirano i pobjedom!
Idemo dalje Mornari!
Do slušanja!
